Muzej Holokausta u Sarajevu

Danas sam u Skupštini Kantona Sarajevo predao još jednu, za mene i po meni veoma važnu inicijativu čiji sadržaj je otprilike sljedeći:

ZASTUPNIČKA INICIJATIVA ZA FORMIRANJE MUZEJA HOLOKAUSTA U SARAJEVU

Šesta radna sjednica Skupštine Kantona Sarajevo

Predlažem da se u najkraćem roku pokrene formiranje Muzeja Holokausta u Sarajevu.

OBRAZLOŽENJE:

Tvrđava Vraca je u Drugom svjetskom ratu bila mjesto na kojem su pogubljeni mnogi građani Sarajeva. Tri godine prije Olimpijade, 1981. godine, objekat je pretvoren u historijsko-memorijalni kompleks sa imenima 9.091 žrtve direktnog fašističkog terora u Sarajevu od kojih je 8.776 Jevreja. Tvrđava Vraca je danas zapuštena lokacija.

Muzej Revolucije koji je u svojoj stalnoj postavci, između ostalog, tretirao stradanja Jevreja u Sarajevu za vrijeme Drugog svjetskog rata preimenovan je u “Istorijski muzej” i trenutno je u svojstvu “Muzeja opsade Sarajeva” sa zbirkom iz posljednjeg rata i sobom posvećenoj Dejtonskom mirovnom sporazumu, dok je u podrumu improvizovana postavka koja se bavi NOP i partizanskim oružanim otporom. Jevrejski hram koji je poklonjen gradu sada je Bosanski Kulturni Centar koji, doduše, raspolaže jednom manjom prodavnicom u kojoj se mogu kupiti predmeti vezani za Jevrejsku istoriju grada, ali ne postoji mjesto u kojem današnja omladina ima priliku koju smo mi nekoć imali, a to je suočiti se sa stravičnim zlodjelima jednog zvjerskog režima u sumraku istorije ovog grada. Nemaju gdje vidjeti fotografije stradanja u Jasenovcu kuda su odvođene građanke i građani Sarajeva, nemaju gdje na primjeren način, u primjerenom kontekstu i ambijentu vidjeti zlodjela i zločine fašističke i nacističke ideologije jer u gradu i Kantonu koji danas ima visok stepen tolerancije, pa i simpatije prema antisemitima iz Drugog svjetskog rata, trenutno ne postoji Muzej Holokausta da nas bezglasno, dokumentima podsjeti i nauči istorijskoj činjenici da je 8.776 Sarajki i Sarajlija sistematski, organizovano izdvojeno, odvedeno i ubijeno samo radi toga što su bili Jevreji.

Jevrejski hram koji je poklonjen gradu sada je Bosanski Kulturni Centar koji, doduše, raspolaže jednom manjom prodavnicom u kojoj se mogu kupiti predmeti vezani za Jevrejsku istoriju grada, ali ne postoji mjesto u kojem današnja omladina ima priliku koju smo mi nekoć imali, a to je suočiti se sa stravičnim zlodjelima jednog zvjerskog režima u sumraku istorije ovog grada. Nemaju gdje vidjeti fotografije stradanja u Jasenovcu kuda su odvođene građanke i građani Sarajeva, nemaju gdje na primjeren način, u primjerenom kontekstu i ambijentu vidjeti zlodjela i zločine fašističke i nacističke ideologije jer u gradu i Kantonu koji danas ima visok stepen tolerancije, pa i simpatije prema antisemitima iz Drugog svjetskog rata, trenutno ne postoji Muzej Holokausta da nas bezglasno, dokumentima podsjeti i nauči istorijskoj činjenici da je 8.776 Sarajki i Sarajlija sistematski, organizovano izdvojeno, odvedeno i ubijeno samo radi toga što su bili Jevreji.

Predlažem, mada bi radije da insistiram, da se sva dokumentacija vezana za stradanje Jevreja, sve fotografije, filmovi, slajdovi, službene i privatne prepiske koje su u posjedu Istorijskog muzeja i drugih javnih institucija u najkraćem vremenskom periodu, sa najvećim mogućim entuzijazmom i u dobroj volji svih učesnika ovog projekta sakupi kako bi formirali kolekciju budućeg Muzeja Holokausta. Za sve nestale i zagubljene eksponate insistiram na pismenim izvještajima. Isto tako bih zamolio i pozvao sve Sarajke i Sarajlije da se priključe i učestvuju u prikupljanju kolekcije i iznalaženju prostora za ovaj Muzej u jednom od onih prostora koje je Jevrejska opština, upravo zbog tragičnog smanjenja jevrejske populacije u Sarajevu, poklonila Opštini Centar.

Sarajevo, 26.03.2019. godine

Nezavisni poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo

Damir Nikšić

Uskoro će biti tačno dvije godine od podnošenja i objave ove inicijative na službenoj stranici Skupštine Kantona Sarajevo.
I dalje nema nikakvih odgovora, a danas je 24. mart 2021.
Memorijalni centar holokausta u Skoplju otvoren je 2011. godine (na 4,000 m2) u znak sjećanja na 7,148 žrtve makedonskih Jevreja.