Pomalo je licemjerno nazvati subvencije gasa građanima Sarajeva od strane aktuelne Vlade Kantona Sarajevo “dodvoravanjem građanima” i katastrofom, pogotovo nakon što su građani Sarajeva, na ovaj ili onaj način, gasom ili električnom energijom, tj. katastrofalnim odlukama nekih vlada, subvencionirali partijske firme kao što su Glinica u Zvorniku ili Aluminij u Mostaru (a naročito fiktivni Energoinvest), te ih i dan danas subvencioniraju otplaćujući unedogled dugove na račun kojih se nekolicina obogatila.

Možda je i bio red da građani Sarajeva konačno dočekaju da se konačno neka vlada i njima dodvorava?

Ali slažem se da rješenje nisu subvencije.

Rješenje je liberalizacija gasnog tržišta koja će ukinuti državni monopol, tj. iz biznisa izbaciti fiktivne firme partijske države i njene reketare koji uduplavaju cijene i tako rasteretiti račune korisnika, kao i obavezu građana da finansira iz budžeta njihove greške iz prošlosti, jer te državne firme uopšte nisu ni “too big to fail”, a niti bi njihovo ukidanje i istiskivanje sa tržišta bilo “antidržavni čin”, kako neke partijske etnonacionalne korporacije nastoje prikazati u želji da održe status quo i partijsku državu.

Upravo suprotno.

Država BiH se, između ostalog, obavezala na ukidanje državnog monopola i liberalizaciju gasnog tržišta potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji pridruživanja koji se mora implementirati još od 01.07. sada već davne 2015.

Država BiH trenutno čeka status kandidata za članstvo u EU, čeka otpočinjanje pregovora, otvaranje raznih poglavlja od kojih je prvo pravosuđe. Jedna od obaveza BiH države je i liberalizacija gasnog tržišta.

Posve je razumljivo što je to za simpatizere trenutne partijske države-firme “antidržavni čin” i što čine sve da BiH, valjda iz patriotskih razloga, što više udalje od puta ka EU.

Zato se moramo prisjetiti:

“U EU-u se od 1998. postupno liberalizira tržište prirodnog plina. Tada je donesena Direktiva 98/30/EC s ciljem otvaranja tržišta, da bi se potrošačima (građanima i poduzećima) omogućio slobodan odabir pružatelja usluga opskrbe plinom. Dodatni cilj Direktive je stvaranje institucionalne podloge za otvaranje novih poslovnih mogućnosti i jačanje prekogranične trgovine, konkurentnosti cijena, osiguranje višeg standarda usluge te sigurnosti opskrbe. Direktivom su utvrđena pravila za dobavu plina, transport, skladištenje, distribuciju i opskrbu plinom. Direktivnom su postavljeni temelji daljnje liberalizacije i reforme tržišta plina.

Cilj liberalizacije je ukidanje državnih monopola i uvođenje tržišnog formiranja cijena te osiguranje višeg standarda usluge i sigurnosti opskrbe plinom. Zbog liberalizacije opskrbe plinom, povećan je tržišni udio privatnih poduzeća, dok se poduzeća u kojima država ima manjinski udio postupno „istiskuju“ s tržišta.”