Odluka nekih zastupnika opozicije da se posvete volonterskom radu u ovim trenucima (kada postoji velika opasnost da pozicija iskoristi ovu vanrednu situaciju kako bi dokinula prethodno ugroženu i oslabljenu parlamentarnu demokratiju) možda ide niz dlaku mediokritetima koji razmišljaju populistički, ali istovremeno ide i na ruku onima koji namjeravaju potpuno zaobići parlamente/skupštine na gotovo svim nivoima i uspostaviti direktnu “vertikalu vlasti” iz stranačkih centrala vladajuće koalicije, koja zapravo nije ništa drugo do uvođenje predsjedničke demokratije, pa čak i diktature “na mala vrata”.
Mislim da je u ovakvim trenucima prioritet zastupnika opozicije, njihov glavni i osnovni zadatak, insistirati na parlamentarizmu i onom što im je kao parlamentarcima u opisu radnog mjesta, onom što im je dužnost i posao, a to je legislativa, tj. zakonodavna vlast.
U vrijeme dok se najvažnije odluke, propisi, naredbe i sl. donose bez skupštinskih zastupnika i u potpunom odsustvu opozicije iz procesa odlučivanja, po mom skromnom mišljenju, velika je pogreška baviti se na terenu onim što je posao izvršne vlasti, a prepustiti izvršnoj vlasti poluge odlučivanja koje smo, kao parlamentarci i građanski zastupnici, dužni nadgledati, očuvati i održati, naročito u ovakvim situacijama u kojima najjače i najveće stranke, pod poznatim izgovorima, mogu izvršiti blagi državni udar.
Federalna vlada je vlada u tehničkom mandatu, a trenutno raspolaže ovlastima koje nije imala ni onda kada je predstavljala volju građana. Ta vlada se pod hitno mora zamijeniti ekspertnom vladom spasa, upravo zbog ovakve vanredne situacije. U suprotnom se može pretvoriti u instrument autoritarne partije ili koalicije što bi, zauzvrat, moglo rezultirati buntom i neposluhom barem pola populacije.
Moj savjet mojim kolegama zastupnicima opozicije na svim nivoima jeste da ne odustaju od parlamentarizma i svojih obaveza prema liberalnoj demokratiji, da ne čine na volju i ne nastoje udovoljiti ili ugoditi niti svom imaginarnom, romantiziranom biračkom tijelu – niti onima koji jedva čekaju da dobiju odriješene ruke kako bi nesmetano i nekontrolisano sproveli u nedjelo sve svoje antidemokratske planove.
Ja pozivam kolege iz opozicije da ozbiljno shvate svoj najvažniji zadatak u ovoj situaciji, a to je da bdiju i čuvaju demokratiju i demokratske institucije, jer će one biti potrebne i nakon epidemije. To nam je u opisu posla i tu smo zakletvu dali kada smo preuzeli svoj mandat.
Mi te institucije moramo ostaviti u boljem stanju nego što smo ih zatekli. Jer ako ih predamo, ako ih prepustimo jednom uskom krugu ljudi, veoma autoritarnim liderima i centralama visoko centralizovanih stranaka – mi, opozicija, prepustićemo i predaćemo slobodu i sudbinu svih onih građana čije smo povjerenje dobili na izborima u ruke toj grupici ljudi. Tako nešto ne smijemo dozvoliti prije svega sami sebi.
Zastupnika opozicije nema mnogo. Da ima, bili bi većina i bili bi vlast, tj. pozicija.
Mi moramo raspolagati svim zastupnicama i zastupnicima opozicije i kreirati svojevrsni, kako to Gramši naziva: “Crni parlament” koji će zasjedati online, predložiti i imenovati stručne i sposobne članove “Vlade u sjeni” koja će, ako za dvije sedmice situacija bude znatno teža, morati u određenom obliku ili sastavu preuzeti izvršnu vlast kao “ekspertna Vlada spasa” barem u Federaciji BiH.
U tu svrhu zastupnici i zastupnice opozicije moraju biti britki fokusirani mozgovi ove važne i kompleksne operacije i u saradnji sa svojim bazama iznaći i imati spremnu čitavu novu generaciju stručnih i sposobnih građanki i građana koji će morati preuzeti javna preduzeća i institucije, naročito zdravstvene, kao i sigurnosti, ako dođe do veće krize zbog pandemije korona virusa.