Klijentelizam i korupcija su povezani koncepti, ali se ne odnose na istu stvar.

Klijentelizam se odnosi na praksu da politički moćnici uspostavljaju odnose sa svojim pristašama i obezbjeđuju im beneficije u zamjenu za njihovu političku podršku. Ova praksa često uključuje korištenje javnih resursa (poput državnih poslova, sredstava za socijalne programe ili javnih ustanova) za privatnu korist. Klijentelizam često uključuje korupciju i zloupotrebu javnih resursa u svrhu privatne dobiti, a može ugroziti demokratske procese i institucije.

Korupcija se odnosi na zloupotrebu javnih ovlaštenja i povjerenja, a za ličnu korist, uključujući davanje ili primanje mita, nepotizam, pronevjera javnih sredstava i slično.

Korupcija može biti i uzrok i posljedica klijentelizma, a oba fenomena predstavljaju prijetnju individualnim slobodama, pravima i ekonomskom razvoju.

Kada neka politička partija preuzme lokalnu zajednicu, to obično znači da ta partija postaje dominantna u donošenju odluka na tom području. To može dovesti do politizacije svih aspekata lokalne zajednice, uključujući zapošljavanje, raspodjelu resursa, izgradnju infrastrukture i sl. Osim toga, to može dovesti do korupcije, nepotizma i zloupotrebe moći, gdje se javni resursi koriste u interesu političke partije ili njenih pristaša, umjesto u interesu šire zajednice. To može dovesti do nejednakosti i nepravde, te do gubitka povjerenja građana u političke institucije.

Borba protiv klijentelističke strukture u društvu može biti izazovna i dugotrajna, ali postoje neke strategije koje bi mogle pomoći u tome:

1. Podizanje svijesti i edukacija građana o problemu klijentelizma: važno je da građani razumiju štetne posljedice klijentelizma po društvo i njihove živote, kao i da se informišu o načinima na koje se klijentelizam provodi.

2. Izgradnja institucija koje su nezavisne i sposobne boriti se protiv klijentelizma: važno je imati institucije koje su nezavisne od političke vlasti i koje imaju dovoljno ovlasti i resursa da istražuju i procesuiraju slučajeve klijentelizma.

3. Jačanje civilnog društva: nevladine organizacije i građanske inicijative mogu biti ključni akteri u borbi protiv klijentelizma, kroz pritisak na vlasti i izgradnju alternative.

4. Jačanje transparentnosti i odgovornosti: javna objava informacija o procesima donošenja odluka i trošenju javnih sredstava, kao i javni nadzor nad tim procesima, može smanjiti prostor za klijentelizam.

5. Smanjenje mogućnosti za korupciju i klijentelizam kroz izmjenu zakona i politika: uvođenje otvorenih tendera za javne nabavke, regulacija financiranja političkih stranaka i kampanja, te unapređenje pravnog okvira za borbu protiv korupcije i klijentelizma.

Klijentelizam može biti prijetnja individualnoj slobodi jer se zasniva na korupciji i nepotizmu, gdje političke elite koriste svoj utjecaj i moć za zadovoljavanje interesa određenih pojedinaca ili grupa, a na štetu opšteg dobra i prava svih građana. To može dovesti do lošeg upravljanja, diskriminacije, nejednakosti i smanjenja povjerenja u institucije društva. Sloboda pojedinca može biti ograničena u klijentelističkom okruženju jer oni koji nisu dio te mreže možda neće imati pristup resursima i mogućnostima koje su dostupne drugima, što ograničava njihovu sposobnost da žive život kakav žele.

Klijentelizam se smatra velikim problemom u Bosni i Hercegovini. Postoji duga istorija klijentelizma u političkim, ekonomskim i društvenim strukturama zemlje, a često se povezuje sa korupcijom i nepotizmom. Mnogi smatraju da je klijentelizam jedan od glavnih uzroka loše ekonomske situacije, slabog društvenog napretka i političke nestabilnosti u zemlji.

Klijentelizam može imati različite negativne posljedice na društvo, a neke od najčešćih su:

1. Nepotizam: Klijentelistički sistem može dovesti do zapošljavanja ljudi na osnovu njihovih veza, umjesto na osnovu njihovog znanja i sposobnosti. Ovo može dovesti do lošijeg kvaliteta usluga koje pružaju javne institucije ili privatne kompanije.

2. Nejednakost: Klijentelizam može povećati razlike između bogatih i siromašnih, jer se povlašteni slojevi društva zapošljavaju i napreduju na osnovu svojih veza. Također, klijentelistički lideri mogu zanemariti potrebe siromašnih građana u korist svojih klijenata.

3. Korupcija: Klijentelizam često ide ruku pod ruku sa korupcijom. Klijentelistički lideri mogu zahtijevati od svojih klijenata političku podršku u zamjenu za usluge koje bi javne institucije trebale pružati besplatno. To može uključivati pljačkanje državnog budžeta, mito i druge oblike korupcije.

4. Slabljenje demokratskih procesa: Klijentelizam može dovesti do slabljenja demokratskih procesa, jer ljudi biraju kandidata koji je u njihovoj partiji samo zato što im je pomogao u nekom privatnom poslu, a ne zato što su uvjereni da je to najbolji kandidat. To može dovesti do izbora loših lidera i oštećenja demokratskih institucija.

5. Gubitak povjerenja u državu: Klijentelizam može dovesti do gubitka povjerenja građana u vlast i državne institucije, jer ljudi gube vjeru u to da su one u stanju pružiti javne usluge koje su im potrebne. Ovo može dovesti do daljnjeg smanjenja participacije građana u političkim procesima i pogoršanja demokratskih procesa. Ljudi bojkotuju izbore ili napuštaju državu.

Obrnuto od klijentelizma može biti meritokratija, gdje se osobe biraju na osnovu znanja, stručnosti, vještina i postignuća, umjesto na osnovu političke pripadnosti ili veza. U meritokraciji, ključni faktori za napredovanje u društvu su obrazovanje, radna etika i sposobnosti, umjesto veza, privilegija i kumstva. Ovakav pristup bi trebao osigurati da najbolji i najkompetentniji pojedinci zauzmu vodeće pozicije u društvu, što bi moglo rezultirati efikasnijom i pravednijom vladom.

Klijentelizam obično djeluje negativno na individualizam jer podrazumijeva vezu između političkog lidera i pojedinca na nižoj razini vlasti, čime se umanjuje utjecaj i autonomija pojedinca. U tom kontekstu, klijentelizam može ograničiti individualnu slobodu jer ljudi postaju ovisni o političkim liderima ili moćnicima koji odlučuju o njihovoj sudbini i mogućnostima, a ne o vlastitim sposobnostima i dostignućima. Također, klijentelističke mreže mogu biti prepreka za razvoj meritokracije, gdje se pojedinci ocjenjuju na temelju vlastitih postignuća, a ne na temelju veze s političkim vođom ili partijom.

Klijentelizam djeluje na kolektivizam na način da podriva ideju zajednice koja djeluje u interesu svih njenih članova. Klijentelističke strukture se oslanjaju na privilegiovanje malog broja ljudi i grupa, čime se podriva osnovni princip jednakosti i solidarnosti. Umjesto toga, klijentelizam favorizira uske interese određenih grupa ili pojedinaca, što dovodi do fragmentacije i polarizacije društva.

Klijentelizam također može dovesti do osjećaja bespomoćnosti i nedostatka povjerenja u institucije koje bi trebale služiti svim građanima. To može dovesti do smanjenja participacije u javnom životu, zbog čega se odluke donose u manjem krugu ljudi, a ne u interesu šire zajednice. Ukratko, klijentelizam može dovesti do urušavanja zajedničkih vrijednosti i principa solidarnosti, pravde i jednakosti.

Klijentelizam i tribalizam su često povezani i međusobno pojačavaju jedan drugog.

TRIBALIZAM

Tribalizam je pojam koji se odnosi na organizaciju društva na temelju plemenskih veza, gdje su članovi plemena međusobno povezani krvnim sponama i dijele zajedničke vrijednosti i kulturu. Klijentelizam se može pojaviti unutar takvih plemenskih struktura, gdje se određeni pojedinci postavljaju kao vođe ili predstavnici plemena i koriste svoj položaj kako bi sebi i svojoj obitelji osigurali prednosti u odnosu na druge članove plemena.

Klijentelizam također može stvoriti nove tribalističke podjele u društvu. Kada se politički predstavnici ili vođe plemena koriste klijentelizmom kako bi sebi i svojoj obitelji osigurali prednosti, to može dovesti do dubokih podjela unutar plemena ili zajednice. To može potkopati solidarnost i suradnju među članovima zajednice, što može negativno utjecati na cjelokupnu društvenu koheziju i razvoj.

KLAN

Postoji veza između klanova i klijentelizma u smislu da se klijentelistički odnosi često temelje na pripadnosti određenoj grupi ili klanu, umjesto na individualnim karakteristikama i zaslugama. U društvima gdje su klanovi važni društveni elementi, klijentelizam može biti izraženiji i imati šire posljedice na političku i ekonomsku strukturu društva.

Klijentelizam može ojačati postojeće klanovske strukture, a klanovi mogu koristiti klijentelizam kako bi osigurali kontrolu nad političkim i ekonomskim resursima. Također, klijentelistički odnosi mogu se preklapati s klanovskim vezama, gdje članovi određenog klana imaju privilegovan pristup političkoj i ekonomskoj moći.

Klan je sociološki pojam koji se odnosi na grupu ljudi koji dijele zajedničko porijeklo, kulturu, običaje i vrijednosti, te se međusobno povezuju kroz jaku međusobnu solidarnost i lojalnost. Članovi klana obično imaju čvrstu hijerarhijsku strukturu, u kojoj starije i iskusnije osobe obično imaju veću moć i autoritet.

Klanovi se često formiraju u društvima gdje postoji osjećaj nesigurnosti, straha i nedostatka povjerenja prema državi i drugim institucijama, te pružaju zaštitu i podršku svojim članovima. U BiH postoje različite etničke i regionalne grupe, porodice i organizacije koje se mogu opisati kao “klanovi” u smislu da članovi imaju snažne međusobne veze zasnovane na etničkoj pripadnosti, kulturi, tradiciji i/ili interesima. Međutim, važno je napomenuti da se termin “klan” često koristi u negativnom kontekstu, povezanom s organizovanim kriminalom, klijentelizmom i drugim nezakonitim aktivnostima. U kontekstu Bosne i Hercegovine, klanovi se često povezuju s organizacijama koje djeluju izvan zakona i koje koriste nezakonite metode za sticanje moći i bogatstva.

KRUŽOK

“Kružok” je izraz koji se koristi za označavanje malih skupina ljudi koje se međusobno poznaju i povezane su obično zajedničkim interesima, hobijima, ili profesijom. Te skupine su obično zatvorene za nove članove i često služe kao mjesto za druženje, razmjenu informacija i podrške unutar grupe. Ovaj termin se često koristi u kontekstu politike i društva kako bi se opisale male grupice ljudi koje dijele slične interese i koji rade zajedno kako bi ostvarili neki cilj. U tom kontekstu, kružok se često povezuje s korupcijom i klijentelizmom, jer takve male skupine često zauzimaju privilegirane pozicije na račun drugih ljudi.

“Halka” je riječ na bosanskom jeziku koja se ponekad koristi kao sinonim za “kružok” ili “klan”.

“Halke” ili “kružoci” mogu imati negativan utjecaj na individualna prava i slobode. U nekim slučajevima, kružoci mogu djelovati kao svojevrsne paralelne strukture moći, što može dovesti do zanemarivanja zakona i pravde. U takvim situacijama, pripadnici kružoka često mogu djelovati na štetu pojedinaca i društva u cjelini, stvarajući klijentelističke mreže i koristeći svoju moć za ostvarivanje vlastitih interesa. Osim toga, kružoci se često temelje na etničkoj ili regionalnoj pripadnosti, što može dodatno doprinijeti polarizaciji društva i potkopati napore za izgradnju zajedničkog identiteta i razumijevanja među različitim skupinama ljudi.

Zavičajno porijeklo može biti jedan od faktora u formiranju “halke”, ali nije uvijek presudan. U nekim slučajevima, “halke” se mogu formirati na osnovu drugih faktora kao što su zajednički interesi, politička pripadnost ili klijentelističke veze. U svakom slučaju, prisutnost “halke” može utjecati na individualna prava i slobode, posebno ako se korištenjem tog društvenog odnosa ograničava sloboda pojedinaca da se povezuju s drugim ljudima izvan svoje grupe ili ako se na temelju pripadnosti “halci” dijele javna dobra ili resursi.

Borba protiv halki/klanova/kružoka i sličnih oblika grupisanja može biti kompleksna i zahtijeva sistematske promjene u društvu. Neke od mogućih mjera koje se mogu preduzeti su:

1. Edukacija i podizanje svijesti o negativnim posljedicama grupisanja na osnovu nečega što bi trebalo biti irelevantno, kao što je zavičajno porijeklo ili pripadnost određenoj političkoj partiji.

2. Uspostavljanje jasnih zakonskih okvira koji sprečavaju bilo kakvu vrstu diskriminacije ili nejednakog tretmana na osnovu nekog osobnog svojstva.

3. Unapređenje transparentnosti i odgovornosti u političkom i društvenom životu, što može smanjiti uticaj klijentelizma i korupcije.

4. Podsticanje i podržavanje raznolikosti i inkluzije u društvu, kako bi se smanjio uticaj grupisanja na osnovu jednog kriterijuma.

5. Jačanje uloge civilnog društva u nadzoru nad radom institucija i javnih službi.

6. Poticanje slobodnog tržišta i konkurencije, što bi moglo smanjiti monopol i utjecaj pojedinaca ili grupa na određenim područjima.

7. Razvijanje političke kulture koja je fokusirana na dijalog, razumijevanje i saradnju, a ne na podjele i antagonizam.

Sve ove mjere su kompleksne i zahtijevaju dugotrajan angažman, kako bi se stvorilo društvo koje cijeni individualna prava i slobode, te koje je fokusirano na prosperitet i napredak za sve, a ne samo za neke privilegovane grupe.

“Halka”/kružok/klan, interesi i lojalnost su povezani pojmovi. “Halka”, kao grupa koja se sastoji od pojedinaca koji dijele zajedničko zavičajno porijeklo često formira svoje interese i ciljeve koji se razlikuju od interesa i ciljeva drugih grupa. Kada se jedan član “halke” nalazi u poziciji moći, poput političke pozicije, često se očekuje da ta osoba koristi tu poziciju prvenstveno u interesu svoje “halke”.

Ovakva lojalnost prema “halki” može dovesti do problema, posebno u politici, jer članovi “halke” često favoriziraju svoju “halku” umjesto da rade u korist svih građana. To može dovesti do korupcije, nejednakosti i nepotizma.

Borba protiv ovakve pojave uključuje osvješćivanje građana o tome kako ova praksa utiče na društvo te usvajanje političkih mjera koje će osigurati jednakost, meritokraciju i otvorenost u politici i društvu. Također, potrebno je izgraditi snažnu institucionalnu strukturu koja će osigurati nepristranost i učinkovitost u borbi protiv korupcije i nepotizma.

Unutar političkih stranaka u Bosni i Hercegovini često postoje “halke” ili manje grupe ljudi koji se udružuju na osnovu zajedničkih interesa ili zavičajnih veza. Ove grupe često nastoje kontrolirati određene segmente stranke, poput lokalnih organizacija ili utjecaja na određene političke odluke. To može dovesti do zanemarivanja širih interesa stranke i društva te pogodovanja samo određenoj grupi ljudi.

Koncept “halke” se obično povezuje s tradicionalnim, konzervativnim i kolektivističkim vrijednostima, dok se liberalizam temelji na individualizmu, slobodnom tržištu i državnoj zaštiti individualnih prava i sloboda. U tom smislu, može se reći da postoji određena suprotnost između klanova i liberalizma.

Međutim, nije nužno da postoji nepomirljiva suprotnost između ovih pojmova. Na primjer, u nekim slučajevima halke/klanovi/kružoci se mogu boriti za zaštitu određenih sloboda i prava, poput prava na kulturni identitet ili zaštitu tradicionalnih vrijednosti, što može biti u skladu s liberalnim načelima. Ipak, u drugim slučajevima mogu zastupati kolektivističke stavove koji se protive individualnoj slobodi i zaštiti prava manjina. Stoga odnos liberalizma prema ovim pojavama može biti različit ovisno o konkretnim okolnostima i vrijednostima koje se zagovaraju.

Obzirom da se kružoci, klanovi i “halke” temelje na zajedničkim interesima, pripadnosti određenoj grupi, običajima i tradicijama, to može dovesti do pristranosti i diskriminacije prema drugim grupama ili pojedincima koji se ne uklapaju u tu kategoriju. Liberalizam se zalaže za širenje sloboda i prava na sve pojedince, bez obzira na njihovo zavičajno porijeklo ili pripadnost nekoj grupi, a upravo to može biti u suprotnosti s konceptom “halki”/klanova/kružoka. Stoga, u odnosu između liberalizma i ovog koncepta, može postojati potencijalni sukob vrijednosti i interesa.

Razbijanje “halki”/klanova/kružoka, kao i borba protiv klijentelizma i korupcije, zahtijevaju sistemsku promjenu u društvu. Potrebno je stvoriti okruženje u kojem se naglašava važnost individualnih prava i sloboda, transparentnosti u odlučivanju, vladavine prava i odgovornosti, a ne pripadnosti određenoj grupi ili klanu.

Jedan od ključnih koraka u razbijanju halki je promoviranje meritokratskih principa u politici i javnom sektoru. To bi značilo da bi zaposlenici i dužnosnici trebali biti odabrani na temelju svojih sposobnosti, kvalifikacija i iskustva, umjesto na temelju pripadnosti određenoj grupi ili klanu.

Takođe bi bilo korisno poticati građanski aktivizam i uključivanje u politički proces. Kada građani imaju pristup informacijama i kada se njihov glas čuje, manje je vjerojatno da će se političke stranke oslanjati na klijentelizam i halku kao način održavanja vlasti.

Na kraju, važno je osnažiti institucije koje su zadužene za borbu protiv korupcije i klijentelizma, kao što su nezavisna tijela za borbu protiv korupcije, neovisna pravosuđa i nezavisna regulatorna tijela. Te institucije bi trebale imati snažne ovlasti i neovisnost u provođenju istraga i procesuiranju kršenja zakona.

MONOPOL

Neka od prethodnih istraživanja su pokazala da je u BiH velika ekonomska nejednakost, te da je mali broj ljudi koncentrisao veliki dio bogatstva, dok velika većina stanovništva živi u ekonomskom siromaštvu.

Postoji veza između klanova/halki i monopola, jer se kroz klijentelističke veze može olakšati stvaranje i održavanje monopola na tržištu. Kroz veze sa političkim moćnicima, klanovi/halke mogu osigurati pristup resursima i uslugama koje su neophodne za poslovanje, a to može otežati drugim akterima na tržištu da uđu u konkurenciju. Takođe, kroz korupciju i pristrasnost u dodjeli javnih ugovora, klanovi/halke mogu osigurati prednosti za određene privatne kompanije, što može dovesti do daljnjeg jačanja njihove pozicije na tržištu. S druge strane, monopoli također mogu pružati prednosti za klanove/halke, jer kontrola nad određenim resursima i tržišnim segmentima može pružiti moć i utjecaj koji se mogu iskoristiti za jačanje njihovih pozicija u političkom i društvenom životu.

Klanovi/halke ugrožavaju slobodno tržište uspostavom monopola putem kojeg klanovi/halke kontrolišu i ograničavaju pristup određenim tržištima ili resursima, te tako stvaraju nepoštenu prednost u odnosu na ostale konkurente. Također, klanovi/halke koriste svoje veze i utjecaj u političkom i društvenom životu da bi osigurali određene prednosti i beneficije na tržištu, što također ugrožava slobodno tržište i šteti konkurenciji. Stoga, klanovi/halke mogu biti prepreka za slobodno tržište i otvorenu konkurenciju, što je bitan element zdravog kapitalizma.

Takođe, kada su klanovi/halke povezani s organizovanim kriminalom, mogu koristiti nasilje i prijetnje kako bi zastrašili poduzetnike i prisilili ih na plaćanje “reketa” između ostalog i kroz udio u poslovima. Ovo narušava slobodu tržišta i ugrožava razvoj realnog sektora.

Postoji mogućnost da klanovi/halke preuzmu kontrolu nad državnim inspekcijama putem korupcije i političkog uticaja. To bi im omogućilo da zadrže kontrolu nad poslovanjem i aktivnostima u svojim sektorima, a da istovremeno izbjegnu zakonske sankcije, što automatski dovodi do slabljenja inspekcijskih organa, čime se povećava rizik od kršenja zakona i regulativa.

Moguće je da klanovi/halke koriste inspekcije kao sredstvo za ostvarivanje svojih interesa, uključujući uspostavu monopola i uklanjanje konkurencije. Ovakav oblik saradnje je protuzakonit i štetan je za slobodno tržište. Naravno da se to ne događa u svim slučajevima i da nisu sve inspekcije pod kontrolom klanova/halki, ali potrebno je voditi računa o nezavisnosti inspekcija i spriječiti svaki oblik korupcije i zloupotrebe ovlasti.